Nedavne inicijative koje promovišu jedenje insekata kao alternativu konzumaciji mesa, zbog ekoloških razloga, najvjerovatnije neće uspjeti, jer većina ljudi još uvijek osjeća odbojnost prema toj ideji, pokazala je nova studija.

Uzgoj i konzumacija insekata, poput cvrčaka, skakavaca i mrava, posljednjih godina se promovišu kao ekološki prihvatljivija alternativa tradicionalnom mesu. Proizvodnja stoke uzrokuje značajno uništavanje šuma, odgovorna je za više od polovine globalnog zagađenja voda i stvara preko jedne trećine emisije stakleničkih gasova, što je ključni faktor u sprječavanju katastrofalnih klimatskih promjena.

Ipak, istraživanje objavljeno u časopisu npj Sustainable Agriculture ukazuje da je, posebno u zapadnim zemljama, odbojnost prema jedenju insekata toliko snažna da je malo vjerovatno da će oni zamijeniti meso u prehrani ljudi.

Istraživanja javnog mnijenja u SAD-u i Europi pokazuju da bi do 91% ispitanika bilo spremno probati biljne alternative mesu, dok samo oko 20% razmatra konzumaciju insekata.

Osim kulturološkog odbijanja jedenja insekata, postoje i ekonomske prepreke, a većina kompanija fokusira se na uzgoj insekata poput određenih vrsta muha za ishranu životinja, a ne ljudi.

Dustin Crummett, izvršni direktor instituta za insekte u SAD-u i koautor studije, kaže da je tržište hrane bazirane na insektima izuzetno malo, čak i u zemljama s tradicijom jedenja insekata.

“Iako se insekti povremeno koriste u proizvodima poput proteinskih pločica ili hljeba, proizvodi od insekata nisu dovoljno razvijeni da zamijene proizvode od mesa”, istakao je Crummett.

On dodaje da je teško promijeniti duboko usađene kulinarske navike i odbojnost prema određenim vrstama hrane.

S druge strane, neke zemlje poput Danske kreću u smjeru smanjenja konzumacije mesa i promovisanja biljnih alternativa. Danski ministar za hranu, poljoprivredu i ribarstvo Jacob Jensen izjavio je da su biljke budućnost i da je njihov unos ključan za smanjenje klimatskog otiska poljoprivrednog sektora.

Crummett smatra da je danski model dobar početak, naglašavajući da promjena zahtijeva stvaranje lakih i ukusnih alternativa, a ne samo moraliziranje.

“Da bismo smanjili utjecaj stočarstva, potrebni su proizvodi koji su bolji po ukusu, cijeni i dostupnosti”, zaključio je Crummett, prenosi Guardian.

Nedavne inicijative koje promovišu jedenje insekata kao alternativu konzumaciji mesa, zbog ekoloških razloga, najvjerovatnije neće uspjeti, jer većina ljudi još uvijek osjeća odbojnost prema toj ideji, pokazala je nova studija.

Uzgoj i konzumacija insekata, poput cvrčaka, skakavaca i mrava, posljednjih godina se promovišu kao ekološki prihvatljivija alternativa tradicionalnom mesu. Proizvodnja stoke uzrokuje značajno uništavanje šuma, odgovorna je za više od polovine globalnog zagađenja voda i stvara preko jedne trećine emisije stakleničkih gasova, što je ključni faktor u sprječavanju katastrofalnih klimatskih promjena.

Ipak, istraživanje objavljeno u časopisu npj Sustainable Agriculture ukazuje da je, posebno u zapadnim zemljama, odbojnost prema jedenju insekata toliko snažna da je malo vjerovatno da će oni zamijeniti meso u prehrani ljudi.

Istraživanja javnog mnijenja u SAD-u i Europi pokazuju da bi do 91% ispitanika bilo spremno probati biljne alternative mesu, dok samo oko 20% razmatra konzumaciju insekata.

Osim kulturološkog odbijanja jedenja insekata, postoje i ekonomske prepreke, a većina kompanija fokusira se na uzgoj insekata poput određenih vrsta muha za ishranu životinja, a ne ljudi.

Dustin Crummett, izvršni direktor instituta za insekte u SAD-u i koautor studije, kaže da je tržište hrane bazirane na insektima izuzetno malo, čak i u zemljama s tradicijom jedenja insekata.

“Iako se insekti povremeno koriste u proizvodima poput proteinskih pločica ili hljeba, proizvodi od insekata nisu dovoljno razvijeni da zamijene proizvode od mesa”, istakao je Crummett.

On dodaje da je teško promijeniti duboko usađene kulinarske navike i odbojnost prema određenim vrstama hrane.

S druge strane, neke zemlje poput Danske kreću u smjeru smanjenja konzumacije mesa i promovisanja biljnih alternativa. Danski ministar za hranu, poljoprivredu i ribarstvo Jacob Jensen izjavio je da su biljke budućnost i da je njihov unos ključan za smanjenje klimatskog otiska poljoprivrednog sektora.

Crummett smatra da je danski model dobar početak, naglašavajući da promjena zahtijeva stvaranje lakih i ukusnih alternativa, a ne samo moraliziranje.

“Da bismo smanjili utjecaj stočarstva, potrebni su proizvodi koji su bolji po ukusu, cijeni i dostupnosti”, zaključio je Crummett, prenosi Guardian.